veljača 3

Retrospektiva Raguse

1. Prvi u Europi ukinuli su ropstvo.
2. Prilikom gradnje kule Minčeta, ponestalo je kamena, pa je nastupila odredba koja je nalagala da svatko pri dolasku mora donijeti kamen u skladu sa svojom tjelesnom građom.
3. Dubrovački nadbiskup imenom Giovanni Angelo Medici, podrijetlom iz Milana, postao je kasnije papom!
4. Dubrovački pomorski zakon o osiguranju je najstariji takav zakon na svijetu.
5. Prvi na svijetu priznali su Sjedinjene Američke Države.
6. Republiku naposljetku nije raspustio Napoleon, kako je široko poznato, već njegov prvi povjerenik, maršal Marmont. Dao je i obilježiti tu povijesnu odluku na samom Slavoluku pobjede u Parizu.
7. Poznata je odredba vladajućih da se nikada ne donose odluke niti da se sastanči za vrijeme južine.
8. Prvim valom kuge u Republici umirali su samo pučani, ali drugi put, od nje su oboljeli vlastela, mlađe osobe i žene. Nakon smirivanja pošasti, vlasti su odredile nagrade ljudima koji su se istaknuli u njenom suzbijanju i u liječenju oboljelih.
9. Dok su sile poput Londona i Pariza grcale u fekalijama i izbacivale ih na ulicu, Republika je u 13. stoljeću napravila prvi sustav kanalizacije koji je još uvijek funkcionalan.
10. Već u 14. stoljeću imali su starački dom i liječničku službu.
11. Karantena je izvoran dubrovački izum i isprva su to bili otoci.
12. Veliki ponos bilo im je i pružanje utočišta, pa je tako nastala izreka „čak i zec, kada ga gone, sklanja se u Dubrovnik!
13. Doza profinjenosti pratila je čak i pučane, koji su smatrali nepristojnim rakiju zvati pravim imenom pa su je prozvali – konac bijeli.
14. Pitomim duhom Republike iznenadio se sam car Franjo Josip I, koji je javno izrazio svoje iznenađenje time što je gradski zatvor prazan.
15. Kada je u 19. stoljeću u Dubrovniku boravio saski kralj Fridrih August, vlasti su se pobrinule da ga štite gradski redari. Istovremeno, preventivno je uhićen poznati skitnica i odrpanac zvan Džore. Susrevši se s kraljem na putu u zatvor, Džore je ‘prosvijetljeno’ uzviknuo: “Puče mali i veliki! Eto između mene i kralja nema nikakve razlike jer obojicu prati policija!
16. Jedina osoba koja je ikada dobila spomenik, osim zaštitnika vs. Vlaha, bio je Miho Pracat, pomorac koji je čitavo svoje bogatstvo ostavio Republici. Za jednoga putovanja zabilježeno je kako je probio gusarsku opsadu i gladnom narodu Karla Petoga donio lađe pune žita. Kralj ga je primio na audijenciju za vrijeme jutarnjeg brijanja. Uz mnogobrojne laskave riječi i pronicljive poglede, ponudio je Pracatu časti i zlato. Lukavi Lopuđanin odgovorio je istom mjerom i odbio je sve darove, te zatražio od kralja ubrus koji se i danas nalazi u muzeju na njegovom rodnom otoku.
17. Ivan Bunić Vučić bio je knez čak pet puta, i član Velikog i Malog vijeća, ali najpoznatiji je po svojoj pjesničkoj zbirci ‘Plandovanja’ ljubavne tematike.
18. U 15. stoljeću, Republika je imala 40 tisuća stanovnika. Za usporedbu, tadašnji London imao ih je 50 tisuća.
19. Republika je imala koloniju u indijskom mjestu Gandaulim, kod stare Goe; tamo su proučavali Indijce brodogradnji. Dan-danas, tamošnji stanovnici katolici pohode crkvu sv. Vlaha.
20. Pošto su stari Dubrovčani bili dobri i s Turskom i sa Zapadom, s obje strane su špijuni dolazili u Republiku kako bi saznali što misli ona druga strana. Osim toga, dubrovački knez Marin Zamanja ujedno je bio špijun španjolskog kralja Karla V dajući mu važne informacije o turskom sultanu.
21. U 450 godina, imenovano je točno 5 366 kneževa.
22. Nadimak Marina Držića bio je Vidra. Ostao je zapamćen kao vrstan pisac, ali i urotnik i besparica.
23. Ispod dubrovačke katedrale postoje vidljivi ostaci bizantske i romaničke crkve, a kao da tisuću godina stare freske i grobovi nisu dovoljno impozantni, postoji i zid na kojem se proteže velika pukotina iz potresa 1667. godine!
24. Orlandov stup ima na podlaktici ugrađenu mjernu jedinicu lakta, dakle, dubrovački lakat (51,2 cm) je mjera duljine od lakta do vrha prstiju desne ruke. Na podnožju kipa uklesana je ista mjera. Također, na tom se stupu puna četiri stoljeća vijorila bijela zastava slobodne Republike.
25. Naziv Stradun je mletačka pogrda označavajući prljavštinu, nešto poput uličetine.
26. Marin Getaldić je, u svom životu, radio mnogo toga pa je tako bio matematičar, fizičar, graditelj, predsjedavajući ureda za vino, voditelj ureda za preradu vune, poklisar, konzul za građanske parnice, apelacijski sudac, carinik i činovnik. Prijateljevao je s mnogim velikanima, a posebno je istaknuto njegovo prijateljstvo s Galileom Galileijem.
27. I dan danas je u pogonu ljekarna u sklopu franjevačkog samostana, ove godine slavi svojih 700 godina rada!
28. Da bi zaštitili svoje interese, dubrovački su plemići bili zatvoreni u svoje okvire i nisu dozvoljavali pučanima i seljacima da dobiju taj status, a tako su s vremenom samo gubili na broju; kuga je tome znatno doprinijela. Primjerice, u prvoj polovici 14. stoljeća bilo je 78 plemićkih obitelji, u drugoj polovici 53, u 15. stoljeću 33, a u 17. samo 24.
29. U 16. stoljeću, Veliko vijeće donijelo je odluku da se vlastela ne smije ženiti pučankama “da se ne bi odsad kvarila plemićka krv pučanskom”. Dijelom i zbog te odluke vlastela je počela sklapati brakove u prebliskom srodstvu, pa je Veliko vijeće, pod prijetnjom gubitka plemićkih prava i povlastica, zabranilo sklapanje brakova do 3. stupnja krvnog srodstva.
30. Tada je, za karnevalsko vrijeme, osim uobičajenog plesa, pjevanja, gađanja voćem ili jajima i kazališnih izvedbi, bilo sasvim normalno nekažnjeno vrijeđanje susjeda i upadanje u tuđe stanove.
31. Temperamentan i uvijek srdit, Marojica Kaboga je završio u zatvoru nakon što je ubio svog tasta Sorga, što ne bi bilo neobično da mu se sudbina nije odvila krajnje neuobičajeno. Naime, dogodio se Veliki potres, on je to iskoristio kako bi pobjegao, a zatim je oformio određeni oblik privremene vlasti kako bi se spriječila apsolutna anarhija pljačkanjem i uništavanjem. Ubrzo se nametnuo kao glavni zapovjednik, a kasnije je bio i poklisar.
32. Prvi hrvatski skladatelj simfonija, Luka Sorkočević, zapao je u takvu melankoliju da se s 55 godina ubio bacivši se s prozora vlastite kuće.
33. U tadašnjem sirotištu, točnije Nahodištu, djevojčice i dječaci su skrbljeni do šeste godine života, nakon čega bi bili otpušteni u službu; djevojčice u bogate obitelji kako bi ih služile, a dječaci na brodove.
34. Državni arhiv u Dubrovniku, podijeljen je u nešto više od 400 fondova i zbirki, zauzima prostor od preko osam i po dužnih kilometara, a najvrjedniji fondovi, oni same Republike, sadrže preko 7.000 uvezanih knjiga i više od 100.000 samostalnih isprava. U arhivu se čuvaju i rukopisne i tiskane knjige poznatih dubrovačkih znanstvenika i književnika poput Gundulića, Palmotića, Getaldića, Boškovića itd., ali i bogate zbirke starih zemljopisnih karata, fotografija, razglednica, novina, časopisa te raznih planova i skica.
35. Prilagodba imena dubrovačkog sveca i zaštitnika išla je otprilike ovako: Blasius – Vlasios – Vlaho, što bi značilo da je njegovo ime bliže Blažu, nego Vlahu, a to objašnjava i englesku inačicu st. Blaise. 

 



Copyright Tanja Radman 2017. All rights reserved.

Posted veljača 3, 2017 by tradman in category "Svi moji atributi

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *